I male stvari čovjeka vesele !!!

Špansko – Concordija

2: 1

Pobijedili smo Concordiju, ekipu koja je zadnja na tablici. Osvojili smo još 3 boda, koja nisu presudna za ostanak jer su pobijedile sve generacije Španskog. Pobijedili smo za sebe, svoj gušt  i svoj obraz.

Nemoj biti prestrog u analizi rekla je žena u sunčanim naočalama koja  kroz njih sve vidi u vedrijim bojama.

I treba biti pozitivan jer dečki su to zaslužili. Borili su se i kad nije išlo, trud im se ne može poreći.

Vratili smo se na stari sustav, Bruno na golu,-Sopa, Čirko,-bokovi Miloloža, Domi,-zadnji vezni Marko, ispred Budo,-naprijed Borna i Tisa.

Pritisak od početka, napadi se redaju, šanse i polušanse. Konačno gol. Borna se izvukao na stranu, pravi trenutak i gol ispod golmana.

I dalje smo uporni, gol visi u zraku. Ponavlja se priča. Concordija izjednačuje. Kako? Neznaju ni oni.

Idemo dalje, igrači se hrabre. Možemo, bolji smo. Kazneni udarac za nas. Nije realiziran. Idemo dalje. Budo zabija vrhunski u rašlje.

Pobijedili smo zasluženo. Bravo dečki.

Tekst napisao tata Tisanić .

Rezultati 21 kola: 

Zagreb - Trešnjevka 5:1
Trnje - Kustošija 3:0
Ponikve - Lokomotiva 1:8 
Dinamo - Concordia 7:0

Hrvatski dragovoljac - Špansko ODGOĐENA

Trening u ponedjeljak tj. danas u 19,00

Uspavanka na Klaki

Dubrava : Špansko 3:1

Nedjeljno jutro idealno za igru. Ekipa se polako okuplja, cure sa svih strana. Naši limači 2001. vode 1:0. Nadamo se berbi bodova iako naboj u zraku nije baš pozitivan. Nema želje, a bez toga u sportu ne ide, bez obzira na snagu protivnika.

Kao da se nastavlja Tironi.

Zagrijavanje predvodi trener, ekipa se slaže na svojoj polovici u početni raspored. Nema Sopića i Višića. Čitamo novu formaciju koju već duže nismo igrali:

Bruno-zadnja linija Miloloža, Marko, Čirko-bočni Crni i Domi, naprijed Borna i Tisa. Na sredini Budo sam.

Početno ispitivanje snaga donosi našu laganu prevagu, ali bez većeg pritiska. Nema trke, lopta ide sporo, dodavanja su netočna, lopta (lagana, balonka) se daje ili prejako ili presporo. Odsječeni smo i u širinu i u dubinu jer trči samo igrač s loptom (najčešće Budo). Zadnja linija ne izlazi ispred Brune, niti jedan od njih ne popunjava prostor na zadnjem veznom, bočni ne probijaju sa strane, ali ne pomažu ni Budi u sredini. Nema tečnosti, svako igra za sebe, nabijaju se neiskoristivi baloni prema naprijed. Borna se mora vraćati po loptu do centra, prima je okrenut leđima, a to je loš znak.

 Usprkos svim tim mukama jedna suvisla akcija donosi nam prednost. Prodor kroz sredinu, pravovremena lopta na stranu Borni, oštra lopta pred gol, lagani trzaj glave i lopta u maloj mrežici (Tisa). Čini se da imamo sve na pladnju jer protivnik nije ništa ni pokušavao. Sami smo sebi bili najopasniji. Sreća je kratko trajala. Kao što nesigurnost golmana često utječe na igru cijele ekipe, ovaj puta se desilo obrnuto. Lagana lopta prema našem golu završila je u mreži.(Glavu gore Bruno, jer suigrači moraju biti svjesni koliko puta si ih vadio, i koliko ćeš još zicera skinuti). Zamjene su ulazile i trudile se ne remetiti ritam ekipe. To su takvi dani.

 I nastavili smo tonuti.1:2, 1:3. Protivnički igrač lagano poentira pored petorice naših.  Kada će kraj?

Probali smo se vratiti. Marko je krenuo naprijed, pokazalo se malo volje i žara, ali prekasno. Dubravi smo ponudili veliku pobjedu, a oni su poklon uzeli.

 Ode naše treće mjesto nepovratno?Je li došlo do malog zasićenja?

Ajde dečki dignite glavu jer znamo da možete.

Tekst napisao, tata Tisanić

Naša mala Barca !!!

Vidi nas ko nekad kad smo išli na radne akcije!

NK Trešnjevka : NK Špansko

           0   :    4

Nedjeljno jutro, krasan sunčan dan, nema istrčavanja u prognozama. Roditelji Trešnjevačkih mališana najavljuju 4:0, kažu to bi bio dovoljan revanš za jesensku katastrofu. Mi bi bili zadovoljni da naš zbor otpjeva i za jedan razlike, samo da su tri boda. Želimo provesti miran nedjeljni ručak.

Mlaki, pospani početak u formaciji  Bruno-Sopa, Ćirko-bokovi Crni i Domi, sredina Miloloža i Budo i naprijed Borna i Laška. Ne, nisu nas uplašili bojni pokliči Trešnjevčana, samo je trebalo razbiti mamurluk s Laškinog rođendana. Selimo se pred protivnički gol. Jedan udarac lijevo pored gola. Gužva, pa udarac preko gola . Prava nogometna akcija i zabio je Laška za 1:0. Pokazao je da može zabiti i vratio se u vezni red.

Sada Špansko počinje igrati. Bokovi stoje visoko na protivničkoj polovici, vezni čvrsto drže sredinu. Skratili smo igralište i jedino se bojimo grbavog terena i neke slučajne kontre (tim redosljedom). Tisa ulazi u napad, igramo sitni vez. Borna je malo zagušen jer je Trešnjevka zbijena na svojoj polovici, nema prostora za bijeg, ali bori se za svaku loptu, navlači suparnike na sebe.

 I onda počinje Budin šou. Konačno je eksplodirao. To je ono što smo trebali, uz dobru igru uvijek će neko staviti točku na i. Protiv Lokomotive Tisa, a danas Budo na veličanstven način.

Šteta što nije bilo kamera jer te je driblinge i vaganja teško opisati. Drugi, treći  i četvrti gol.

Bravo Budo, bravo Špansko. Malo nas brine što je pola Dinamove ekipe pratilo utakmicu, (Jelu tretiramo ko našeg i loviti ćemo ga na sentiš priče kad zatreba) nadamo se bez trenera  jer Budo je igrao ko Mesi..

Naš največi kritičar i gunđalo

Bitno je da je igrala cijela ekipa, Budo je bio samo šlag na tortu s četiri svjećice.

 Bruno siguran na golu, pun samopouzdanja koje prenosi na ekipu.

 Stoperi sigurni, s dosta prostora za napredak (igra glavom), nedostaje više komunikacije i igre tijelom.

 Bokovi su stajali dobro, visoko prednjačili su borbenošću, hrabro pratili napadačke akcije i ponavljajući to biti će još opasniji po protivnički gol. Na tim pozicijama ulazili su Viške i Šutalo. I ne samo ulazili, nego i igrali.Tražili su igru , pas, proboj. Još samo malo čvršće i odlučnije. To će doći s utakmicama, a njih će imati u obilju već slijedeći vikend.

Jaooo jel se to snima?

Napadači Tisa i Borna nisu zabili, ali su nesebično radili za ekipu, dodavali povratne, nabacivali, napadali već pred protivničkim golom.Mijenjali su ih Bara i Gale, imali su šanse jer se Trešnjevka na kraju nudila na pladnju, ali su odlučili igrati za publiku a ne za trenera. (neće im Bruno zamjeriti i 4:0 je dosta). Ostatak opisa pročitati pod Višić i Šutalo.

Vezni  red odličan, Marko puno radio, pucao i zabio, Miloloža čvrst u bloku, polako diže kondiciju, a time i formu (može puno bolje).

 Budo ofenzivni vezni ili povučeni napadač. Ne jedno nego oboje.

Trenera nećemo analizirati, zaključujte po volji iz navedenog i rezultata.

Još jednom, ekipa je igrala, lopta je kružila, povratna do golmana ako treba. Trebamo kontinuitet i ponavljanje. Trešnjevka, iako solidna ekipa, imala je grešku što nam je dala igrati. Postala nam je mušterija. Nadam se ne kao što je bio Jarun. Želimo sportske prijatelje koje ćemo pobijediti kad god to kvalitetom zaslužujemo.

Pohvala od igrača Margareti za navijanje, samo nju su čuli s tribine( Zoran je morao raditi za kruh svagdašnji).

Ma joooj nisam se smijeo zaletavat za janjetinu, 

što ću sad???

O NAŠEM turniru „Tironi“ ne znamo još ništa, tko kada s kim. Nadamo se da barem netko drugi zna jer još je samo 5 dana do početka. Karte idu ko lude, a izvjestitelj na svadbu.

Tekst napisao, tata Tisanić uz malu pomoć supruge.

Objava teksta i slike, trener Balija

Nema veze ako gube zasvirat će naše trube.

IZLET U MEDULIN

Limaći Španskog  uputili su se na otvoreni turnir ZNS u Medulinu u ponedjeljak 25.04. Ispraćeni su s lijepim željama i nadama da će ostvariti sportski uspjeh. Skupina po mjeri, ni prelaka ni preteška, naročito poslije 5:0 s Lokomotivom. Smještaj u poznatom hotelu gdje znaju svaki ugao, dvokrevetne sobe s televizorom i pogledom na more. Slijedilo je upoznavanje s novim prijateljima na katu: Arbanasi iz Zadra, ali opa, tu su i mlade atletičarke iz Slovenije. Tulum može početi.

Utorak 26.04.

Ekipa snova

 Dan prve utakmice. Protiv Jaruna. Lagana šetnja prije utakmice, opuštena atmosfera, pogled na utakmicu Vrapča nije dugo zadržavao pozornost. Odlazak na ručak s mislima hoćemo li Jarun za ručak ili poslije ručka. Bilo je poslije ručka, ali pojeli su oni nas.

Nismo mogli vjerovati, ni igrači, ni trener, ni navijači. Pobjeda Jaruna čista ko suza.

Početak kao i mnogo puta ove sezone. Svi čekaju da netko drugi potrči, stigne igrača, izvede aut ili korner. Borna i Budo blokirani flasterima.

Penal za Jarun. Prijatelji Bruno i Grubi jedan nasuprot drugoga. Tko ima jače živce? Ovaj puta Bruno, odlična obrana i nada da će to podići ekipu.

Podiglo je ekipu Jaruna koja nastavlja istim tempom 1:0, 2:0, dva igrača 2001. godište. Bitka bez ispaljenog metka. Ekipa nije imala svoj dan. Golman obranom penala zaslužuje +, obrana pod pritiskom, vezni red nije postojao, napad bez lopti i inicijative. Nitko se ne nudi da započne preokret; možda bi nas spasio Mali žuti, ali nije bio s nama.

Suze, ljutnja i žalost zbog poraza. U drugoj utakmici skupine, Koper dobiva Istru 2:0.

Koper je kvalitetna i selekcionirana ekipa sastavljena od najboljih igrača tog dijela Slovenije, a  Istra ekipa skromnih mogućnosti željna utakmica i iskustva s jačim protivnicima.

Srijeda, 27.04. 

Malo nas je al nas ima!

Ujutro, za dobar dan, utakmica Jarun : Koper 0:1. Jarun se psihički ispuhao protiv Španskog dan ranije i nisu imali snage za još jedan poduhvat protiv realno kvalitetnijeg protivnika. Koper dominantan, na silu guraju i loptu i golmana Jaruna u gol. Jarun se lavovski bori, ali više nema snage ni vremena za preokret.

Slijedi utakmica Špansko : Istra. Rutinsko odrađivanje posla protiv nedoraslog protivnika u rangu ekipa s turnira u Sv.Nedelji. Špansko pospano, nema volje ni žara za pravi hakl iako je bilo prostora za sve igrače.

Odlazak na ručak, popodnevni odmor i psihološke pripreme za najjačeg protivnika. Igrači Španskog dolaze na teren bez puno riječi, nema euforije, ali korak je čvrst i odlučan. Što se događalo u svlačionici njihova je tajna, ali to je druga ekipa. Jedino pitanje koje se šaptom postavlja glasi: je li nam dosta 2:0 za prvo mjesto, zašto trener kaže 3:0?

Odlučili su pobijediti. Vjerovali su da mogu i znali su da se za to treba boriti. I borba je počela. Prava muška. Koper rijetko prelazi centar, vezni red Španskog gust, i Miloloža i Laškarin drže blok , stoperi napadaju visoko. I kad smo najžešće napadali - šok. Slobodni udarac na 18 m (zbog čijeg se dosuđivanja sudac drugi dan ispričavao nakon što je snimka pokazala da nije postojao), jako pod prečku, Bruno je imao loptu na ruci, ali ne dovoljno čvrsto. 1:0 za Koper. Ni to nije slomilo ovakvu ekipu Španskog. Tisa zakucava iz gužve za 1:1, redaju se prilike pred golom Slovenaca, ali lopta ne želi u gol. Tribine se tresu, ujedinjeni navijači Španskog i Jaruna (koji time navijaju i za sebe) nadglasavaju cijelu Sloveniju. Rezultat ostaje 1:1. E, da se tako igralo protiv Jaruna! Pouka za igrače: svakog protivnika treba cijeniti.

Četvrtak 28.04.

Utakmica protiv neke druge Istre za 17. mjesto kao najbolji trećeplasirani u skupini (kako to ružno zvuči s obzirom da je ekipa bila u punom sastavu). Lagana pobjeda 4:0. Svi su igrali koliko su željeli, a nisu baš previše željeli. Samo dovoljno za pobjedu i 17. mjesto u nogometnoj vještini između 32 ekipe. Izvucite pouku svi zajedno: igrači i trener.

A sad ono drugo. Ovakvi turniri (višednevni) stvaraju male ljude koji se uče zajedništvu, dijeljenju dobra (toga je bilo puno) i lošega (porazi). U tome su bili veliki, zajedno sa svojim trenerom. Ekipa dušom i tijelom, na kupanju, osvajanju Slovenki, biljaru, šetnji i navijanju.

Uvijek zajedno, glave skupa, i kad su igrali loše i tu su (nažalost) bili jedinstveni.

Viške je postao dio klape (a ne samo ekipe), Budo također, i zbog toga je šteta što su neki ostali u Zagrebu (Gudelj, Šutalo, Žuti). Bit će još prilika i sportskih izazova. Glavno da su uživali, a zbilja jesu. Na kraju tulum s prijateljima iz Vrapča i hrpa crtica o kojima će pričati.

uvijek vjerni navijači

Mi, navijači, očekivali smo više i bolje, ali sretni smo jer su i oni bili sretni. 


Tekst napisala obitelj Tisanić a objavio trener Balija.